Glog: ljekovita svojstva, čaj, upotreba i kontraindikacije

Glog je trnovit žbun iz porodice ruža koji u narodnoj medicini nosi nadimak srčana biljka, i to s razlogom. Za liječenje srčanih tegoba koristi se još od 1. vijeka naše ere, a prvi pisani zapisi o ljekovitosti glogova cvijeta datiraju s početka 14. vijeka. Tek u 19. vijeku su francuski i engleski liječnici pobliže ispitali njegovu ljekovitost i potvrdili ono što su narodni ljekarnici odavno znali. Danas se glog smatra jednim od najjačih i najsigurnijih biljnih lijekova za srce, a njegova ljekovita svojstva potvrđena su brojnim naučnim istraživanjima. Za ljekovite svrhe koriste se svi dijelovi biljke, cvijet, list i plod, s tim da svaki od njih ima nešto drugačiji hemijski profil.

• Glog jača srčani mišić i poboljšava prokrvljenost koronarnih krvnih sudova
• Pomaže kod visokog krvnog pritiska, nervoze, nesanice i probavnih tegoba
• Čaj od gloga priprema se od cvijeta, lista ili ploda, a prvi efekti se osjete najranije nakon šest do osam sedmica
• Glog ne treba koristiti bez savjeta ljekara uz redovnu kardiovaskularnu terapiju

Šta je glog i kako izgleda?

Glog (lat. Crataegus) je žbunasta biljka koja naraste i do osam do deset metara visine, premda se u nas najčešće sreće kao nizak, gust grm prepun šiljatih trnova. U narodu se ova biljka naziva i glogić, gloginja, bijeli trn, majska ruža ili glogovina, zavisno od kraja u kojem raste. Glog raste samoniklo uz rubove šuma, livada i seoskih međa, na kamenitim terenima i zapostavljenim njivama. Od oko 250 poznatih vrsta, u našim krajevima se najčešće sreće bijeli glog (Crataegus monogyna) i crveni glog (Crataegus oxyacantha), a obje se podjednako koriste za ljekovite svrhe.

Bijeli glog naraste nešto krupnije od crvenog i cvjeta petnaestak dana kasnije. Najlakši način da ih razlikujete je po plodu: bijeli glog u plodu ima samo jednu sjemenku, dok crveni ima dvije do tri. Listovi bijelog gloga su nešto manje sjajni i dublje urezani u režnjeve.

Ljekovitost obje vrste je jednaka, pa je botanička razlika između njih važna samo ako sakupljate biljku u prirodi. Plodovi gloga, koje narod zove gloginje, sazrijevaju kasno ljeto i jesen, kada dobivaju tamnocrvenu boju, a postaju mekše i ukusnije tek nakon prvih mrazova.

Hemijski sastav gloga

Ljekovita svojstva gloga potiču od grupe aktivnih sastojaka koji zajedno djeluju na srce i krvne sudove. Najznačajniji su flavonoidi i oligomerni procijanidini, a uz njih glog sadrži i niz minerala i vitamina koji doprinose ukupnom zdravstvenom efektu.

Ljekovita svojstva gloga

Glog je jedna od rijetkih biljaka čije su ljekovita svojstva potvrđena i u kliničkim istraživanjima, a ne samo u dugoj tradiciji narodne medicine. Efekti su najizraženiji na kardiovaskularni sistem, ali tu lista indikacija ne završava.

Glog za srce

Glog za srce se koristi više od hiljadu godina, a danas se u fitoterapiji smatra jednim od najjačih prirodnih tonika za srčani mišić. Blagotvoran efekat dolazi od nekoliko mehanizama koji djeluju istovremeno. Glog jača snagu srčane kontrakcije bez ubrzanja srčanog ritma, poboljšava prokrvljenost koronarnih krvnih sudova i povećava toleranciju srca na nedostatak kiseonika. Pored toga, ima i antiagregacijski efekat, što znači da sprječava lijepljenje krvnih pločica i smanjuje rizik od nastanka ugrušaka u krvnim sudovima.

U jednoj kliničkoj studiji ekstrakt gloga od 900 mg dnevno pokazao se jednako efikasnim kao i niske doze kaptoprila, lijeka iz grupe ACE inhibitora koji se koristi za liječenje hipertenzije i srčane slabosti. Glog se posebno preporučuje osobama starijim od 50 godina kao preventivna mjera, kao i onima koji su preležali infarkt ili boluju od angine pektoris. Slično kardioprotektivno djelovanje, ali kroz drugačiji mehanizam, ima i đumbir, koji poboljšava cirkulaciju i smanjuje upale u krvnim sudovima.

Glog za visoki krvni pritisak

Oligomerni procijanidini iz gloga djeluju na stijenke krvnih sudova tako što ih opuštaju i smanjuju periferni vaskularni otpor, što direktno dovodi do pada krvnog pritiska. Posebno je važno napomenuti da glog normalizira krvni pritisak u oba smjera i da pomaže i kod previsokog i kod preniskog pritiska, pa se stoga opisuje kao biljni regulator, a ne samo hipotenziv. Ovo ga razlikuje od većine sintetskih lijekova za regulaciju pritiska koji djeluju isključivo u jednom smjeru i kod osjetljivih osoba mogu uzrokovati prekomjeran i nagao pad vrijednosti. Prema preglednoj studiji objavljenoj u naučnoj literaturi, glog statistički značajno snižava sistolički krvni pritisak nakon dva do šest mjeseci redovne upotrebe. Efekat se ne osjeti odmah, pa je za vidljive rezultate potrebno strpljenje i redovnost tokom dužeg perioda.

Glog za holesterol i aterosklerozu

Pektin koji se nalazi u plodovima gloga pomaže da se masnoće iz probavnog trakta manje apsorbiraju, čime se snižava nivo ukupnog holesterola u krvi. Flavonoidi gloga dodatno sprječavaju oksidaciju LDL holesterola, što je ključan mehanizam u nastanku aterosklerotskih naslaga na stijenkama krvnih sudova. Uz to, glog ima zaštitni efekat na endotel, unutrašnju stijenku krvnih sudova, i usporava nakupljanje masnih naslaga u arterijama. Zbog svega navedenog glog se dugoročno preporučuje osobama s povišenim holesterolom i povećanim rizikom od ateroskleroze.

Glog za nervozu i anksioznost

Pored kardiovaskularnih efekata, glog ima i izraženo sedativno djelovanje na nervni sistem. Koristi se kod nervoze, pretjerane razdražljivosti, anksioznosti i nesanice, posebno kada su ti simptomi praćeni lupanjem srca i zategnutošću u grudima. Glog smanjuje otpor protoku krvi i na taj način posredno ublažava napetost i anksioznost. U čajnim mješavinama za smirenje i bolji san glog se najčešće kombinira s matičnjakom, koji pojačava sedativno djelovanje, a uz ta dva dodaju se i hmelj i odoljen za potpuniji efekat.

Glog i probavni sistem

U tradicijskoj kineskoj medicini glog se od davnina koristi za podsticanje varenja i ublažavanje tegoba nakon obilnog obroka. Pomaže kod nadutosti, gasova i grčeva u stomaku, a zbog blagog diuretskog efekta pospješuje i izbacivanje viška tekućine iz organizma. Glog blagotvorno djeluje i na zdravlje jetre, pa se u nekim biljnim kombinacijama koristi i kao potpora jetri tokom oporavka od infekcija ili dugotrajnog uzimanja lijekova.

Ostale upotrebe gloga

Kod žena u menopauzi glog ublažava valunge i pomaže u održavanju normalne cirkulacije. Zbog diuretskog efekta korisno se koristi i kod edema, a neka istraživanja pokazuju pozitivan efekat i kod bolova u zglobovima i upalnih reumatskih tegoba. Glog se koristi i za jačanje imunog sistema, posebno u kombinaciji s drugim biljkama, a o tome kako podržati organizam prirodnim putem pisali smo u tekstu prirodni lijek za imunitet.

Koji dijelovi biljke se koriste za lijek?

Cvijet i list gloga sadrže najveću količinu flavonoida i procijanidina, pa se od njih prave standardizirani ekstrakti koji se nalaze u apotekarskim preparatima. Plod gloga (gloginja) je bogat vitaminom C, pektinom, kardiotoničnim aminima i kalijumom, ali je nešto manje potentan od cvijeta i lista kada je u pitanju koncentracija flavonoida.

Ipak, gloginje su najpopularnije kod nas jer su lako dostupne, a čaj od gloginja ima ugodan kiselkasto-sladak ukus koji mnogi više vole. Kora gloga se rjeđe koristi, uglavnom u starijim receptima narodne medicine. Kada birate sirovinu, za kardiovaskularne svrhe prednost ima cvijet s listovima, a gloginje su dobra opcija za svakodnevno pijenje preventivno.

Berba i sušenje gloga

Cvjetovi i listovi gloga beru se između aprila i juna, dok su cvjetovi još u polucvatu. Važno je ne čekati da se potpuno otvore jer tada gube dio ljekovitih tvari. Gloginje se beru kasno ljeto i jesen, od avgusta do oktobra, a najukusnije i najljekovitije su tek nakon prvih mrazova koji im omekšaju kožicu i ublaže kiselost.

Glog treba brati na mjestima udaljenim od prometnih puteva i zagađenih površina, najčešće na obroncima brda, šumskim ivicama i seoskim međama daleko od voznog saobraćaja. Za sušenje se cvijet i list razastiru u tankom sloju na situ ili papiru, na tamnom i prozračnom mjestu, bez direktnog sunca. Osušena droga čuva se u papirnatim vrećicama ili staklenim posudama na suhom i hladnom mjestu do godinu dana.

Čaj od gloga: recept i priprema

Čaj od gloga može se pripremiti na nekoliko načina, zavisno od toga koji dio biljke koristite i za kakve tegobe ga pijete. Priprema se razlikuje jer cvijet i list ne zahtijevaju kuvanje, dok plodovi moraju biti podvrgnuti dužoj termičkoj obradi da bi otpustili aktivne tvari.

Čaj od cvijeta i lista gloga

Ovo je najpotentiji oblik čaja od gloga za kardiovaskularne tegobe. Uzmite jednu do jedan i po gram osušenog cvijeta i lista gloga, što je otprilike jedna ravna kafena kašičica, i prelijte sa 150 ml kipuće vode. Poklopite posudu i ostavite da stoji deset do petnaest minuta. Procijedite i pijte tri puta dnevno, po jednu šolju. Čaj od cvijeta gloga blago je gorak i ima karakterističan mirisni ukus. Med možete dodati po želji, ali tek kada se čaj malo ohladi da med ne izgubi ljekovita svojstva.

Čaj od ploda gloga (gloginja)

Plodovi gloga zahtijevaju drugačiju pripremu jer su tvrđi i sporije otpuštaju aktivne tvari. Jednu kafenu kašičicu sitnjenih ili cijelih gloginja stavite u lonac sa 240 ml vode i kuvajte na tihoj vatri deset do petnaest minuta nakon što voda provrije. Procijedite i pijte dvije do tri šolje dnevno. Alternativno, gloginje možete namakati u hladnoj vodi osam do dvanaest sati, a potom kratko prokuvati. Ukus gloginja je kiselkasto-gorak, a nakon mrazeva postaje blaži i prijatniji.

Čajna mješavina za srce i krvni pritisak

Jedan od tradicionalnih recepata koji se dugo koristi u narodnoj medicini je kombinacija četiri biljke. Pomiješajte po 25 g cvijeta gloga, bijelog luka, preslice i imele. Dvije kašike ove mješavine prelijte sa 3 dl kipuće vode, poklopite i ostavite da stoji dva sata. Procijedite i pijte tokom dana, uvijek prije jela. Ova mješavina posebno dobro djeluje kod ateroskleroze i povišenog krvnog pritiska. Ako vas zanima dobrobit bijelog luka u ovoj kombinaciji, detalje možete pročitati u tekstu o čaju od bijelog luka.

Čajna mješavina za nervozu i nesanicu

Za smirenje nervnog sistema i bolji san glog se odlično kombinira s biljkama koje pojačavaju njegovo sedativno djelovanje. Pomiješajte u jednakim dijelovima cvijet gloga, hmelj, odoljen i matičnjak. Dvije kašike ove mješavine prelijte sa 3 dl kipuće vode, poklopite i ostavite da stoji dva sata, pa procijedite i pijte tokom dana prije jela. Ova kombinacija djeluje postepeno, a redovnim pijenjem tokom nekoliko sedmica većina osoba primijeti da lakše zaspi i da se manje budi noću. Matičnjak u ovoj kombinaciji smiruje nervni sistem i blago ublažava anksioznost, a o načinu njegove pripreme i samostalne upotrebe više možete saznati u tekstu o čaju od matičnjaka.

Tinktura od gloga (glogove kapi)

Tinktura od gloga je jači i praktičniji oblik od čaja, a u apotekama se prodaje pod nazivom glogove kapi ili kao standardizirani biljni ekstrakt u kapsulama. Za domaću tinkturu napunite staklenu teglu do pola svježim ili osušenim gloginjama i prelijte 80-procentnim alkoholom tako da potpuno prekrije plodove. Zatvorite i ostavite na hladnom, tamnom i suhom mjestu četiri do šest sedmica, uz povremeno miješanje. Nakon toga tečnost procijedite i sipajte u tamne staklene bočice. Doziranje je dvadeset do trideset kapi u malo vode ili čaja, tri puta dnevno. Preparati iz apoteke u obliku standardiziranog ekstrakta, od 300 do 450 mg dnevno, imaju prednost jer je doza konzistentna i ljekovite tvari su dobro standardizirane.

Glog i ehinacea su dvije biljke koje se u fitoterapiji najčešće preporučuju u obliku tinkture za dugotrajniju primjenu, ali s važnom razlikom u trajanju uzimanja. Više o upotrebi ehinacee kao tinkture pročitajte u tekstu ehinacea.

Doziranje i trajanje upotrebe

Glog djeluje sporo i postepeno, što je jedna od njegovih prednosti u odnosu na sintetske lijekove jer ne opterećuje organizam naglim promjenama. Efekti se ne osjete odmah po početku uzimanja, nego se pojavljuju postepeno, najranije nakon šest do osam sedmica, a puni efekat obično se postiže tek nakon dva do šest mjeseci redovne primjene. Zbog toga je od presudne važnosti biti strpljiv i ne odustajati prerano.

Preporučeno doziranje za čaj su dvije do tri šolje dnevno, za tinkturu dvadeset do trideset kapi tri puta dnevno, a za standardizirani ekstrakt u kapsulama 300 do 450 mg dnevno. Kod hroničnih kardiovaskularnih tegoba glog se može koristiti duže, ali se preporučuje shema pet dana upotrebe i dva do tri dana pauze kako bi se spriječilo zasićenje organizma. Glog ne treba davati djeci mlađoj od dvanaest godina, a svako uzimanje uz redovnu terapiju mora biti dogovoreno s ljekarom.

Kontraindikacije i nuspojave gloga

Glog se smatra jednom od najsigurnijih biljaka za dugoročnu upotrebu, ali to ne znači da ne postoje ograničenja. Postoje grupe osoba kojima glog nije preporučljiv, kao i kombinacije s lijekovima koje mogu biti opasne.

Ko ne bi trebao koristiti glog?

Trudnice i žene koje doje ne bi smjele koristiti glog jer nema dovoljno podataka o sigurnosti primjene u ovim stanjima. Djeca mlađa od dvanaest godina ne trebaju piti čaj od gloga niti uzimati ekstrakte. Osobe alergične na biljke iz porodice ruža, kao jabuka, kruška, šljiva i trešnja, trebaju biti oprezne jer mogu imati alergijsku reakciju i na glog. Prema podacima Nacionalnog centra za komplementarnu i integrativnu medicinu, glog se generalno dobro podnosi u preporučenim dozama, ali je ipak potrebna opreznost kod osoba s autoimunim bolestima.

Interakcije gloga s lijekovima

Ovo je najvažniji aspekt sigurnosti upotrebe gloga koji se često previđa. S digoksinom (srčanim glikozidima) glog može povećati toksičnost i uzrokovati aritmije. S nitroglicerinom i drugim nitratima može pojačati pad krvnog pritiska do opasnih vrijednosti. S lijekovima za razrjeđivanje krvi, kao varfarin i heparin, može pojačati antikoagulativni efekat i povećati rizik od krvarenja. Sa svim lijekovima za krvni pritisak može uzrokovati prekomjerni pad pritiska. Zbog svega navedenog, glog se ne preporučuje osobama koje već uzimaju klasičnu kardiovaskularnu terapiju bez prethodne konsultacije s kardiologom koji poznaje fitoterapiju.

Moguće nuspojave gloga

Nuspojave gloga su rijetke i uglavnom blage, ali ih je važno znati prepoznati. Najčešće se javljaju gastrointestinalne tegobe, kao mučnina, proljev i nelagoda u stomaku, posebno ako se glog uzima na prazan stomak. Preporučuje se uzimati ga tokom obroka ili neposredno nakon jela. Kod predoziranja se mogu javiti palpitacije i ubrzano lupanje srca, vrtoglavica i ekstrasistole, što znači preskakanje srca. Rjeđe se javljaju valunzi, znojenje i glavobolja. Ako se pojavi bilo koji od ovih simptoma, treba smanjiti dozu ili prekinuti uzimanje i posavjetovati se s ljekarom.

Često postavljana pitanja o glogu

Za šta je glog dobar?

Glog je najpoznatiji kao prirodni lijek za srce i visoki krvni pritisak, ali njegova ljekovita svojstva su šira. Pomaže kod srčane insuficijencije, angine pektoris, nervoze, anksioznosti, nesanice, visokog holesterola, ateroskleroze i probavnih tegoba. Koristi se i kao preventiva kod osoba starijih od 50 godina i onih s povećanim kardiovaskularnim rizikom.

Može li se glog koristiti uz lijekove za srce?

Glog se u pravilu ne preporučuje uz klasičnu kardiovaskularnu terapiju bez prethodne konsultacije s kardiologom. Posebno je opasan s digoksinom i nitroglicerinom, s kojima može dovesti do ozbiljnih nuspojava. Ako već uzimate lijekove za srce ili krvni pritisak, obavezno razgovarajte s ljekarom prije nego što počnete piti čaj od gloga ili uzimati ekstrakt.

Koliko dugo treba piti čaj od gloga da bi se osjetio efekat?

Efekat gloga nije trenutan. Prvih pozitivnih promjena može se očekivati najranije nakon šest do osam sedmica redovne upotrebe, a puni terapijski efekat obično se postiže tek nakon dva do šest mjeseci. Zbog toga je važno biti strpljiv i ne odustajati u prvih nekoliko sedmica kada poboljšanje još nije vidljivo.

Kako razlikovati bijeli od crvenog gloga?

Najlakše je gledati plod: bijeli glog ima jednu sjemenku unutar ploda, a crveni dvije do tri. Bijeli glog cvjeta nešto kasnije i ima listove dublje urezane u režnjeve. Obje vrste su podjednako ljekovite, pa ova razlika za praktičnu upotrebu nije presudna.

Smije li se glog piti svaki dan?

Glog se može piti svakodnevno, ali se preporučuje shema pet dana upotrebe uz dva do tri dana pauze kako bi se spriječilo zasićenje organizma. Kod dugotrajnog korišćenja radi hroničnih tegoba poželjno je povremeno napraviti pauzu od jedne sedmice i tokom tog vremena kontrolisati puls i krvni pritisak.

Je li glog otrovan?

Zreli plodovi gloga nisu otrovni i mogu se jesti svježi, a koriste se i za pravljenje džema, sirupa i vina od gloginja. Sjemenke unutar ploda ne treba žvakati jer sadrže amigdalin koji može biti štetan u većim količinama. U preporučenim dozama glog je siguran za odrasle zdrave osobe, ali prekomjerna upotreba može izazvati nuspojave opisane u ovom tekstu.