Valerijana je jedna od onih biljaka koje su se u narodnoj medicini zadržale stoljećima, i to ne slučajno. Njen korijen se koristio još u antičkoj Grčkoj i Rimu za smirenje živaca, a danas je jedan od najistraženijih prirodnih pripravaka za nesanicu i tjeskobu. Naziv valerijana dolazi od latinske riječi valere, što znači biti zdrav ili biti dobro, i taj naziv joj zaista odgovara. U nastavku teksta pogledaćemo šta valerijana zapravo sadrži, kako djeluje na organizam, kako se priprema čaj, koje su njene kontraindikacije i zašto se ne preporučuje kombinovanje sa alkoholom.
Šta je valerijana i odakle potiče
Valerijana (lat. Valeriana officinalis), poznata kod nas i kao odoljen ili mačja trava, je višegodišnja zeljasta biljka koja naraste i do dva metra visine. Raste samoniklo na vlažnim livadama, uz rijeke i rubove šuma širom Evrope i Azije, a danas se uzgaja i komercijalno zbog velike potražnje za njenim korijenom. Stabljika je šuplja i prekrivena sitnim dlačicama, listovi su neparno raspoređeni sa zašiljenim vrhovima, a cvjeta od maja do avgusta sitnim bijelim ili ružičastim cvjetićima prijatnog mirisa.
Ono što je zanimljivo jeste da cvijet valerijane miriše ugodno, dok korijen, koji se jedini koristi u ljekovite svrhe, ima jak i pomalo neugodan zemljasti miris. Baš taj miris je znak da korijen sadrži aktivne materije, pa ako valerijana nema izražen miris, vjerovatno je loše sušena ili stara. Korijen se vadi prije ili poslije cvjetanja, suši se na hladnom i prozračnom mjestu, a zatim se od njega prave čajevi, tinkture, kapi i tablete.
Aktivne materije i kako valerijana djeluje na organizam
Ljekovito djelovanje valerijane dolazi iz kombinacije nekoliko grupa jedinjenja u korijenu. Najvažniji su valepotrijati, iridoidni esteri koji su glavni nosioci sedativnog djelovanja, ali su i vrlo osjetljivi na toplotu i vlagu, pa se lako razgrađuju pri nepravilnom sušenju. Uz njih tu je i valerenska kiselina, koja djeluje na centralni nervni sistem tako što usporava razgradnju GABA-e u mozgu.
GABA (gama-aminomaslačna kiselina) je neurotransmiter koji smiruje nervnu aktivnost i pomaže tijelu da se opusti. Kada valerijana usporava njenu razgradnju, u mozgu ostaje veća količina ovog prirodnog “umirujućeg” jedinjenja, što dovodi do osjećaja smirenosti i olakšava usnivanje. Zbog ovog mehanizma valerijanu često porede sa benzodiazepinima poput diazepama, s tom razlikom što valerijana djeluje mnogo blaže i ne stvara ovisnost na način na koji to čine sintetički lijekovi.
Valerijana za nesanicu
Ovo je najpoznatija i najviše istražena primjena valerijane. Kod osoba koje imaju problema sa usnivanjem ili prekidaju san usred noći, redovno uzimanje valerijane može skratiti vrijeme potrebno da se zaspi i produžiti dubok san, bez one jutarnje omamljenosti koju često ostavljaju farmaceutski lijekovi za spavanje.
Bitno je znati da valerijana za nesanicu ne djeluje odmah kao tableta za spavanje. Potrebno je piti je redovno, po mogućnosti nekoliko sedmica, da bi se osjetio puni efekat. Neka istraživanja pokazuju da kombinacija valerijane i matičnjaka daje bolje rezultate nego valerijana sama, pa se te dvije biljke često nalaze zajedno u čajnim mješavinama za spavanje. Ako te zanima kako matičnjak djeluje samostalno, možeš pogledati i tekst o matičnjaku, biljci koja se često kombinuje sa valerijanom baš zbog opuštajućeg djelovanja na nervni sistem.
Nesanica izazvana nervozom, stresom ili prevelikim razmišljanjem prije spavanja je stanje kod kojeg valerijana pokazuje najbolje rezultate. Kod hronične i teže nesanice, koja traje mjesecima i ima druge uzroke, valerijana može biti podrška, ali ne i zamjena za pregled kod ljekara.
Valerijana za stres i anksioznost
Osim za san, valerijana se tradicionalno koristi i za smanjenje osjećaja napetosti, nervoze i tjeskobe koji prate svakodnevni stres. Isti mehanizam koji pomaže kod usnivanja, odnosno djelovanje na GABA receptore, pomaže i da se smiri prekomjerna aktivnost mozga tokom dana.
Valerijana za stres se posebno pokazala korisnom kod situacione anksioznosti, na primjer prije ispita, važnog razgovora ili nekog stresnog događaja. Nekoliko istraživanja je pokazalo da uzimanje valerijane prije javnog nastupa smanjuje subjektivni osjećaj nervoze kod ispitanika. Kod dugotrajnog, hroničnog stresa valerijana također može pomoći u smanjenju napetosti, mada tu djelovanje nije jednako izraženo kod svih ljudi jer svaki organizam različito reaguje na dozu.
Osim smirenja živaca, valerijana ima i blago antispazmodično djelovanje, pa pomaže i kod grčeva u stomaku i crijevima koji često prate stresna stanja. Zbog toga se ponekad koristi i kod nervoze koja se manifestuje kroz probavne tegobe, kao dodatna podrška uz odmor i pravilnu ishranu.
Priprema čaja od valerijane
Priprema čaja od valerijane razlikuje se od pripreme čaja od cvjetova ili listova po jednoj bitnoj stvari, a to je da korijen treba duže da odstoji u vrućoj vodi kako bi se iz njega izvukle aktivne materije.
Osnovni recept za čaj od valerijane:
- Uzmi jednu punu kašičicu usitnjenog suhog korijena valerijane, otprilike 2 do 3 grama.
- Prelij sa 2,5 do 3 dl vruće, ali ne ključale vode.
- Poklopi šoljicu ili čajnik i ostavi da odstoji 15 do 20 minuta.
- Procijedi čaj kroz sito.
- Po želji zasladi medom ili dodaj krišku limuna.
Vrijeme namakanja je ključno. Ako korijen odstoji kraće od 15 minuta, iz njega neće preći dovoljno valepotrijata i valerenske kiseline, pa čaj neće imati pravi efekat. Poklopi šoljicu dok čaj odstoji, jer se dio aktivnih materija gubi isparavanjem ako je posuda otvorena.
Kako bi čaj bio prijatniji za piće, valerijana se često kombinuje sa aromatičnijim biljem. Jedna od najčešćih i naučno potvrđenih kombinacija je valerijana i matičnjak, koja se pije uveče, sat vremena prije spavanja. Isto tako se dobro slaže i sa kamilicom, koja svojim blažim, cvjetnim ukusom ublažava gorčinu korijena valerijane i dodatno pojačava opuštajući učinak mješavine.
| Svrha pijenja | Doza | Kada piti |
|---|---|---|
| Nesanica | 1 šoljica uveče | Sat do sat i po prije spavanja |
| Stres i nervoza | 2 do 3 šoljice dnevno | Tokom dana, ne prije vožnje |
| Grčevi u stomaku | 1 do 2 šoljice dnevno | Pola sata prije jela |
Ako voliš da kombinuješ čajeve za večernju rutinu, dobra ideja je i čaj od matičnjaka, koji se odlično nadopunjuje sa valerijanom i dodatno opušta probavni sistem, posebno kod osoba kod kojih se nervoza osjeti u stomaku.
Valerijana u kapima, tinkturi i tabletama
Osim čaja, valerijana se prodaje i u obliku tinkture, kapi i tableta, a izbor oblika najviše zavisi od toga koliko brzo je potrebno da djeluje i koliko je praktično doziranje.
Tinktura djeluje brže od čaja jer alkohol kao rastvarač izvlači veću koncentraciju aktivnih materija iz korijena. Uobičajena doza tinkture je 20 do 30 kapi, do tri puta dnevno, razrijeđene u malo vode. Kod tableta i kapsula, doza zavisi od koncentracije ekstrakta na deklaraciji, a najčešće se kreće između 300 i 600 mg, koji se uzimaju 30 minuta do dva sata prije spavanja.
Bez obzira na oblik, važno je pridržavati se doze navedene na pakovanju ili preporuke ljekarnika, jer prekoračenje doze ne pojačava efekat nego samo povećava rizik od nuspojava poput glavobolje i pospanosti tokom dana.
Valerijana kontraindikacije
Iako je valerijana biljni preparat i smatra se relativno sigurnom, postoje jasne situacije u kojima se ne preporučuje njena upotreba ili je potreban oprez.
Trudnoća i dojenje su prvi i najvažniji razlog za izbjegavanje valerijane. Nema dovoljno istraživanja o njenoj sigurnosti u ovom periodu, a valepotrijati mogu utjecati na mišiće materice, što je posebno rizično u prvom tromjesečju. Ako je potreban prirodan način smirenja tokom trudnoće, kamilica i lipa se smatraju sigurnijim izborom, ali i tada je obavezan razgovor sa ginekologom prije uzimanja bilo kojeg čaja.
Djeca mlađa od tri godine također ne bi trebala uzimati valerijanu, a kod starije djece i adolescenata upotreba se preporučuje samo uz savjet pedijatra. Kontraindikacije valerijane posebno se odnose na osjetljivije grupe poput trudnica, male djece i osoba sa hroničnim bolestima jetre.
Vozači i osobe koje rukuju mašinama treba da izbjegavaju valerijanu prije vožnje ili rada, jer sedativno djelovanje smanjuje brzinu reakcije i koncentraciju. Isto se odnosi i na sve poslove koji zahtijevaju punu budnost.
Osobe sa niskim krvnim pritiskom treba da budu oprezne, jer valerijana ima blago hipotenzivno djelovanje i može dodatno sniziti već nizak pritisak. S druge strane, kod osoba koje imaju povišen pritisak izazvan stresom, ovo djelovanje može biti korisno, ali uvijek uz nadzor ljekara. Zanimljivo je da se za podršku srcu i cirkulaciji često koristi i glog, biljka koja se ponekad kombinuje sa valerijanom kod tegoba srca izazvanih napetošću i nervozom.
Osobe sa težim bolestima jetre trebaju se posavjetovati sa ljekarom prije duže upotrebe valerijane, jer dugotrajna primjena može dodatno opteretiti jetru.
Valerijana i alkohol
Ovo je jedna od najvažnijih napomena kada je u pitanju sigurna upotreba valerijane. Valerijana i alkohol se ne smiju kombinovati jer oboje djeluju na centralni nervni sistem i pojačavaju sedaciju jedno drugom. Kombinacija može izazvati pretjeranu pospanost, usporene reflekse, smušenost, a u težim slučajevima i opasno usporavanje disanja.
Ako se valerijana uzima tokom dana, alkohol treba potpuno izbjegavati taj dan. Ako se pije uveče, treba imati na umu da alkohol popijen ranije tokom večeri može pojačati djelovanje valerijane kasnije te noći, pa je najsigurnije ne kombinovati ih uopšte, čak ni sa razmakom od nekoliko sati.
Nuspojave valerijane
Valerijana se smatra sigurnom za kratkotrajnu upotrebu kod većine odraslih osoba, a nuspojave su rijetke i uglavnom blage.
- Glavobolja se ponekad javlja, posebno pri prekoračenju preporučene doze.
- Vrtoglavica i pospanost tokom dana mogu se pojaviti kod osoba osjetljivih na sedativno djelovanje.
- Probavne smetnje poput mučnine su rjeđe, ali moguće, naročito kod pijenja čaja na prazan stomak.
- Paradoksalna razdražljivost, odnosno suprotan učinak od željenog, javlja se kod malog broja ljudi umjesto smirenja.
Ako se pojavi bilo koja od ovih nuspojava, dovoljno je smanjiti dozu ili napraviti pauzu od nekoliko dana, a ako se simptomi ne povuku, potrebno je potražiti savjet ljekara ili farmaceuta.
Interakcije valerijane sa lijekovima
Valerijana može stupiti u interakciju sa nizom lijekova koji djeluju na nervni sistem, pa je bitno biti oprezan ako se koristi paralelno sa terapijom.
Najznačajnije interakcije su sa benzodiazepinima poput diazepama i alprazolama, gdje valerijana pojačava njihovo sedativno djelovanje i povećava rizik od prekomjerne pospanosti. Slično vrijedi i za antihistaminike koji izazivaju pospanost, kao i za barbiturate. Moguća je interakcija i sa kodeinom, koji se nalazi u pojedinim sirupima za kašalj, te sa antidepresivima poput citaloprama.
Ako je potrebna podrška kod kašlja koja ne stupa u interakciju sa sedativima, dobra alternativa je majčina dušica, koja djeluje na respiratorni sistem bez utjecaja na GABA receptore, pa se bezbjedno može koristiti uz valerijanu uveče ako je potrebna dvostruka podrška, i za smirenje i za disajne puteve.
Prije kombinovanja valerijane sa bilo kojim propisanim lijekom, najsigurnije je konsultovati ljekara ili farmaceuta, jer individualna reakcija na kombinaciju može značajno da varira od osobe do osobe.
Zašto valerijana privlači mačke
Zanimljiva, mada manje poznata činjenica o valerijani jeste njeno djelovanje na mačke. Dok kod ljudi djeluje smirujuće, kod mačaka izaziva potpuno suprotnu reakciju, odnosno uzbuđenje i igrivost. Razlog leži u jedinjenjima iz grupe derivata valerijanske kiseline koja imaju feromonsko djelovanje na mačke, pa ih doslovno hipnotišu.
Ova reakcija je potpuno bezopasna i traje kratko, obično do dvadesetak minuta, nakon čega se mačka smiri i često postane pospana. Zbog toga se miris valerijane ponekad koristi i u igračkama za mačke, iako je za tu svrhu ipak češća mačja metvica, koja djeluje slično, ali blaže.
Često postavljana pitanja o valerijani
Pomaže li valerijana kod nesanice?
Da, valerijana za nesanicu je jedna od najviše istraženih primjena ove biljke. Djeluje tako što povećava količinu GABA-e u mozgu, čime se smanjuje nervna aktivnost i olakšava usnivanje. Efekat nije trenutan, pa je potrebno piti je redovno nekoliko sedmica da bi se osjetio puni učinak.
Koliko dugo treba piti valerijanu da počne djelovati?
Kod nekih osoba opuštanje se osjeti već nakon prve šoljice čaja, dok drugima treba i do četiri sedmice redovnog uzimanja da bi valerijana pokazala pun efekat, posebno kod nesanice. Nije preporučljivo odustati nakon samo nekoliko dana ako efekat izostane.
Smije li se valerijana kombinovati sa alkoholom?
Ne, valerijana i alkohol se ne smiju kombinovati jer oboje djeluju sedativno na nervni sistem, a njihova kombinacija pojačava pospanost i usporava reflekse do te mjere da može biti opasna, posebno kod vožnje ili rukovanja mašinama.
Koje su glavne kontraindikacije valerijane?
Kontraindikacije valerijane uključuju trudnoću i dojenje, djecu mlađu od tri godine, vožnju i rad sa mašinama nakon uzimanja, kao i oprez kod osoba sa niskim krvnim pritiskom ili težim bolestima jetre. Kod svih ovih grupa preporučuje se prethodni razgovor sa ljekarom.
Kako se priprema čaj od valerijane?
Za čaj od valerijane potrebna je jedna kašičica usitnjenog korijena na 2,5 do 3 dl vruće vode, sa namakanjem od 15 do 20 minuta pod poklopcem. Čaj se pije topao, po mogućnosti sat vremena prije spavanja ako se koristi za san.
Izaziva li valerijana ovisnost?
Ne, valerijana se ne smatra sredstvom koje izaziva fizičku ovisnost, za razliku od farmaceutskih tableta za spavanje. Ipak, poslije duže upotrebe preporučuje se postepeno smanjivanje doze umjesto naglog prestanka, kao i povremena pauza od nekoliko sedmica.
Smije li se valerijana uzimati u trudnoći?
Ne preporučuje se. Sigurnost upotrebe valerijane tokom trudnoće i dojenja nije dovoljno istražena, pa se trudnicama i dojiljama savjetuje da je izbjegavaju i potraže alternativu uz savjet ginekologa.
