Maslačak – ljekovita svojstva, čaj, korijen i nuspojave

Maslačak (Taraxacum officinale) jedna je od najrasprostranjenijih samoniklih biljaka na ovim prostorima, a mnogi ga smatraju korovom premda mu je ljekovitost poznata vijekovima. Svaki dio biljke – korijen, list, cvijet i stabljika – može se koristiti u ljekovite i prehrambene svrhe. Ljekovita svojstva maslačka potvrdila su i moderna istraživanja, posebno u oblasti detoksikacije jetre, regulacije probave i diuretičkog djelovanja. U nastavku su opisani kemijski sastav, načini berbe, recepti za čaj od lista, cvijeta i korijena, sirup, kava od korijena i kontraindikacije.

Maslačak – biljka i kemijski sastav

Maslačak je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Raste na svim vrstama tla – u vrtovima, na livadama, pored puteva i na neobrađenim površinama. Lako ga je prepoznati po žarko žutim cvjetovima na šupljoj stabljici, po prizemnoj rozeti nazubljenih listova koji rastu u krug, i po mliječnom soku koji se pojavljuje kada se list ili stabljika prelome.

Sjeme se rasprostranjuje vjetrom – svaka cvjetna glava pretvori se u bijelu kuglicu padobranaca koje vjetar raznosi. Korijenski sustav maslačka je jak i vretenast, ide ravno prema dolje do 30 centimetara dubine, što mu daje otpornost na sušu i onemogućava lako iskorjenjivanje.

Botanički opis i prepoznavanje

Listovi maslačka su prizemni, dužine od 5 do 25 centimetara, nazubljenog ruba koji može biti dubok ili blaži ovisno o podvrsti. Bojom su tamnozeleni s bijelom žilom po sredini. Šuplja stabljika nosi jednu jedinu cvjetnu glavu – to je obilježje po kojemu se razlikuje od tratinčice koja ima bijele latice i žuto središte.

Cvjetna glava maslačka sastavljena je isključivo od žutih jezičastih cvjetova bez bijelog dijela. Mliječni sok koji se izlučuje iz svih zelenih dijelova biljke karakteristična je odlika roda Taraxacum i pouzdan znak pri berbi.

Kemijski sastav – inulin, gorke tvari i vitamini

Svaki dio maslačka ima različit kemijski sastav. Ono što je zajedničko svim dijelovima biljke je visok sadržaj vitamina i minerala:

Berba maslačka – kada i kako brati korijen maslačka

Listovi maslačka za salatu beru se u kasno proljeće, dok su još mladi i nježni. Za sušenje i čaj mogu se brati tokom cijele sezone. Cvijet se bere u aprilu i maju, oko podneva kada je cvjetna glava potpuno otvorena i ne treba biti pri kraju cvatnje – glava ne smije biti previše rastvorena jer se pri sušenju pretvara u sjeme. Korijen se bere u dva perioda: proljetni korijen (april-maj) je blaži i sadrži manje inulina, dok jesenski korijen (oktobar) ima veće količine inulina koji je ključan za prebiotičko i detoksikacijsko djelovanje – i slađi je od proljetnog.

Za berbu korijena koristi se lopatica ili vilice – iskopaj cijeli korijen što je moguće dublje. Lagano otresaj zemlju, ne kidaj korijen. Operi pod mlazom hladne vode i nasjecki na komadiće od 0,5 do 1 centimetar. Važno: beri maslačak samo s mjesta za koja znaš da nisu prskana pesticidima i udaljena od prometnih cesta. Cvijet za sirup i čaj beri na čistim livadama, ne uz ceste ni pored obradivih površina gdje se koriste herbicidi.

Maslačak – ljekovita svojstva

Ljekovita svojstva maslačka poznata su od antike – koristili su ga arapski i kineski ljekari, a u evropskoj narodnoj medicini bio je prvi izbor za tegobe s jetrom, žuči i bubrezima. Ljekovita svojstva maslačka temelje se na kombinaciji gorkih tvari, inulina i diuretičkih mineralnih soli koje zajedno djeluju na probavni sustav i bubrege.

Ljekovita svojstva maslačka potvrđena su i u modernim istraživanjima – belgijski znanstvenici su 2017. godine u časopisu Gut objavili istraživanje koje potvrđuje da inulin iz korijena maslačka značajno potiče rast korisnih bakterija u crijevima. Ljekovita svojstva maslačka dolaze do izražaja tek pri redovnoj konzumaciji – kratka kura od 4 do 6 sedmica daje vidljive rezultate. Kod akutnih tegoba sa žuči ili jetrom svakako je potreban ljekarev pregled.

Maslačak za jetru i žuč

Gorke tvari iz maslačka direktno stimuliraju lučenje žuči iz žučnog mjehura i povećavaju protok žuči prema crijevima. Ovo je ključan mehanizam koji objašnjava zašto se maslačak tradicionalno koristi kod tromosti jetre, začepljene žuči i blagog hepatitisa. Inulin iz korijena štiti jetrene stanice od oštećenja uzrokovanih lijekovima i toksinima.

Istraživanja su pokazala da ekstrakt korijena maslačka smanjuje oksidativni stres u jetrenim stanicama. Preporučena kura za jetru: jedna do dvije šalice čaja od korijena dnevno tokom 4 do 6 sedmica, uz pauzu od dvije sedmice prije ponavljanja. Uz maslačak, za jetru i probavne tegobe koristi se i crna rotkva, koja ima snažno koleretičko djelovanje.

Maslačak kao diuretik – bubrezi i mokraćni putevi

Maslačak je jedan od rijetkih prirodnih diuretika koji pri pojačanom mokrenju ne dovodi do gubitka kalija – naprotiv, listovi i korijen su bogati kalijem koji se vraća u organizam. Farmaceutski diuretici obično troše kalij, što je jedan od razloga zašto se maslačak smatra boljim izborom za blage diuretičke svrhe.

Pojačano mokrenje koje potiče maslačak pomaže kod mokraćnih infekcija, edema – nakupljanja tekućine u tkivima – i povišenog krvnog pritiska. Oprez: kod osoba koje već imaju bubrežne ili žučne kamence, maslačak može pokrenuti kamence i izazvati jake bolove – u tom slučaju konzultacija s ljekarom je obavezna prije upotrebe. Za infekcije mokraćnog sustava maslačak se može kombinirati s medvjetkom za pojačano antibakterijsko djelovanje. Za prehladu i kašalj uz maslačak pogledaj stranicu prirodni lijekovi za kašalj.

Maslačak za krvni pritisak i šećer u krvi

Diuretičko djelovanje i visok sadržaj kalija u maslačku zajedno snižavaju krvni pritisak na sličan način na koji to rade lijekovi iz grupe tiazidnih diuretika – smanjuju volumen krvi i opuštaju stijenke krvnih sudova. Inulin kao prebiotik poboljšava osjetljivost stanica na inzulin, što regulira razinu šećera u krvi nakon obroka.

Ovo je posebno korisno kod dijabetesa tipa 2 – ali osobe na inzulinskoj terapiji ili lijekovima za šećer moraju pratiti vrijednosti glukoze jer maslačak može pojačati njihov učinak. Uz maslačak, za krvni pritisak i cirkulaciju korisna je i majčina dušica, koja se kombinira s maslačkom za detoksikacijske kure.

Maslačak za kožu – mliječni sok i čaj

Mliječni sok koji se izlučuje iz prelomljene stabljike ili lista maslačka koristi se u narodnoj medicini za uklanjanje bradavica. Nanosi se direktno na bradavicu svježi sok, jednom do dva puta dnevno, i ponavlja se dok bradavica ne otpadne – što može trajati od nekoliko dana do nekoliko sedmica ovisno o veličini.

Isti mliječni sok može se koristiti i na akne i blaže kožne izraslime. Čaj od cvijeta maslačka, ohlađen, može se koristiti za ispiranje lica kod masne kože i blagih akni. Karotenoidi iz lista i cvijeta štite kožu od oštećenja slobodnim radikalima. Za tegobe s kožom koristi se i trputac, koji ima snažno antiseptičko i zacjeljivajuće djelovanje na kožu i rane.

Maslačak za probavu i kolesterol

Gorke tvari iz svih zelenih dijelova maslačka stimuliraju lučenje probavnih sokova i povećavaju apetit – zbog toga se maslačak koristio kod gubitka apetita i loše probave. Inulin djeluje kao prebiotik – hrani korisne bakterije u crijevima čime se poboljšava peristaltika i smanjuje nadimanje.

Saponini iz korijena pomažu sniziti razinu LDL kolesterola. Kod zatvora, redovito pijenje jedne šalice čaja od lista ili korijena ujutro na prazan stomak potiče pražnjenje crijeva. Salata od mladih listova maslačka ima blag laksativni učinak koji je primjetan već nakon jednog do dva obroka.

Čaj od maslačka – priprema i recepti

Čaj od maslačka može se praviti od tri različita dijela biljke – lista, cvijeta i korijena. Svaki daje drugačiji okus i drugačija ljekovita svojstva. Čaj od maslačka od lista je najblažeg okusa i pogodan je za svakodnevnu upotrebu. Čaj od maslačka od cvijeta ima blago slatkastu notu i dobar je za imunitet i antioksidanse.

Čaj od korijena je najgorči, nalikuje na blag napitak od cikorije, i daje najjači učinak na jetru i žuč. Za svakodnevni čaj od maslačka koji nije previše gorak i intenzivan može se praviti mješavina lista i cvijeta. Med i limun mogu se dodati svim varijantama da poboljšaju okus.

Prženi korijen maslačka daje napitak koji okusom podsjeća na blagu kavu – bez kofeina, bez nervoznosti i bez podizanja krvnog pritiska. Priprema: suhi narezani korijen rasporedi na pleh za pećnicu i peći na 175°C dok ne potamni i ne zamirisci na karamel – obično 20 do 30 minuta uz povremeno miješanje. Ohladi i samelji u mlinu za kavu.

Čuvaj u staklenoj posudi. Za šalicu: žlica samljevenog korijena na 2 dl kipuće vode, ostaviti 5 minuta, procijediti. Može se slatiti medom i dodati malo biljnog mlijeka. Ovo je odlična opcija za osobe koje žele izbjeći kofein ali im nedostaje ritual jutarnje tople šalice.

Maslačak – listovi kao hrana

Listovi maslačka, koji se u narodu nazivaju i radiček ili radič, jestivi su i nutritivno bogatiji od špinata. Sadrže više vitamina A, C i K od većine uzgojenog povrća. U proljeće, dok su listovi mladi i nježni – do oko 10 centimetara dužine – mogu se jesti sirovi u salati s maslinovim uljem, limunom i malo češnjaka. Stariji listovi su gorčiji i prikladniji za kuvanje – dodaj ih u juhe, variva ili pripremi kao špinat na ulju s češnjakom. Neotvoreni pupoljci cvjetova mogu se konzervirati u octu i soli poput kapara. Cvjetovi se mogu pohovati ili dodati salatama za dekoraciju i okus. Stabljike maslačka se ne preporučuju u većim količinama sirovim, posebno djeci, jer mliječni sok u većim dozama može izazvati probavne tegobe.

Preporučena dnevna doza listova maslačka – svježih ili suhih – je 4 do 10 grama. Dnevna doza suhog korijena je 2 do 8 grama. Ove doze navedene su kao orijentir – točne doze ovise o zdravstvenom stanju, dobi i cilju upotrebe, pa je pri dugotrajnoj terapeutskoj primjeni preporučljiva konzultacija s farmaceutom ili fitoterapeutom. Uz maslačak, za imunitet i antiinfektivno djelovanje koristi se i bijeli luk, koji odlično nadopunjuje proljetne detoksikacijske kure s maslačkom.

Maslačak – nuspojave i kontraindikacije

Maslačak je sigurna biljka pri umjerenim dozama za većinu odraslih osoba. Ipak, postoje jasne kontraindikacije.

Ko ne smije koristiti maslačak bez savjeta ljekara:

• Trudnice i dojilje – nema dovoljno istraživanja o sigurnosti. Kulinarska doza lista u salati vjerovatno ne nosi rizik, ali terapeutske doze čaja se ne preporučuju.
• Osobe s bubrežnim ili žučnim kamencima – diuretičko djelovanje može pokrenuti kamence i izazvati jake bolove.
• Alergičari na porodicu Asteraceae – kamilica, ambrozija, neven i tratinčica su u istoj porodici. Alergija na jednu od ovih biljaka povećava rizik od reakcije na maslačak.
• Osobe na antikoagulansima – visok sadržaj vitamina K u listu može utjecati na učinak lijekova za razrjeđivanje krvi.
• Osobe na diureticima i lijekovima za krvni pritisak – kombinacija može previše sniziti pritisak ili elektrolite.
• Djeca – sirove stabljike u većim količinama mogu izazvati trovanje. Umjerene doze čaja su sigurne.

Nuspojave pri prekomjernoj konzumaciji: proliv i mučnina, žgaravica, alergijska reakcija na koži. Sve su rijetke i vezane uz pretjerivanje. Preporučuje se 1 do 2 šalice dnevno, uz pauzu od dvije sedmice nakon svake 6-sedmične kure. Uz maslačak, za detoksikaciju i probavne tegobe često se preporučuje i lovor, koji ima protuupalno i diuretičko djelovanje.

Gdje kupiti i kako sušiti i čuvati maslačak

Sušeni maslačak dostupan je u ljekarni, herbalisti i prodavnicama zdrave hrane – kao korijen, listovi i cvijet posebno ili u mješavinama. Svježi – najboljeg je kvaliteta ako ga sam ubereš s čiste livade. Sušenje lista i cvijeta: rasporedi u tankom sloju na čistu gazu ili papir, sjenovito i prozračno, 7 do 10 dana. Sušenje korijena: nasjecki na komadiće 0,5 do 1 cm, suši u dehidratoru na 40°C ili u pećnici s otvorenim vratima na najnižoj temperaturi dok ne postane tvrd. Čuvaj u staklenoj posudi s hermetičkim poklopcem, na tamnom i hladnom mjestu.

Rok trajanja: do godinu dana za listove i cvjetove, do dvije godine za dobro osušeni korijen. Suhi materijal koji više ne miriši karakteristično na maslačak izgubio je ljekovite tvari i treba ga zamijeniti. Uz maslačak, slično se sušu i čuvaju i ostale ljekovite biljke poput bijelog luka i trputca koji se često koriste u kombiniranim detoks krama.

Često postavljana pitanja o maslačku

Za što je dobar čaj od maslačka?

Čaj od maslačka dobar je za detoksikaciju jetre, pojačano mokrenje kod edema i mokraćnih infekcija, regulaciju probave i snižavanje kolesterola. Čaj od lista blaži je i pogodan za svakodnevno pijenje, čaj od korijena jači je i preporučuje se za kure s naglaskom na jetru i žuč.

Koji dijelovi maslačka su ljekoviti?

Svi dijelovi maslačka su ljekoviti – korijen najjače djeluje na jetru i žuč, list kao diuretik i antioksidans, cvijet za imunitet i kožu, a mliječni sok iz stabljike za bradavice i kožne tegobe. Svaki dio ima specifičan kemijski sastav i primjenu.

Može li maslačak pomoći kod mršavljenja?

Posredno da – maslačak pojačava izlučivanje viška tekućine iz tijela, što može smanjiti napuhnutost i tjelesnu težinu uzrokovanu zadržavanjem vode. Inulin poboljšava rad crijeva i daje osjećaj sitosti. Nije supstitut za uravnoteženu ishranu i kretanje, ali može biti korisna dopuna.

Je li maslačak siguran svaki dan?

Da, umjerene doze – 1 do 2 šalice čaja od maslačka dnevno – sigurne su za zdravlje za većinu odraslih osoba. Preporučuje se pauza od dvije sedmice nakon svake kure od 4 do 6 sedmica. Osobama s kamencima, trudnicama i onima na terapiji lijekovima preporučuje se savjet ljekara.

Koja je razlika između proljetnog i jesenskog korijena maslačka?

Proljetni korijen maslačka (april-maj) blaži je i sadrži manje inulina. Jesenski korijen (oktobar) slađeg je okusa i sadrži više inulina koji je ključan za prebiotičko djelovanje i zdravlje crijeva. Za detoksikacijske kure i zdravlje crijeva preporučuje se jesenski korijen.

Smije li se maslačak koristiti uz lijekove?

Maslačak može pojačati učinak diuretika, sniziti krvni pritisak ispod preporučenih vrijednosti i utjecati na antikoagulantnu terapiju zbog vitamina K. Uz lijekove za šećer može izazvati hipoglikemiju. Ako koristiš bilo kakvu terapiju, konzultacija s ljekarom ili farmaceutom je obavezna prije terapeutske upotrebe maslačka.